17. februar 2012./M e d

„Neka vaša hrana bude lek. Neka vaš lek bude hrana”
poruka je Hipokrata ( iz četvrtog veka pre noveere ) koji se smatra ocem medicine.

Jedan od najvažnijih faktora za zdrav i kvalitetan život je zdrava prirodna ishrana. Prirodna hrana je uzeta u svom prirodnom obliku bez tehnološke obrade uonom obliku kakvom su je uzimali naši predci milionima godina. Zdrava hrana je ona koja pored zadovoljavanja enetgentskih i gradivnih materija sadrži materiju koja čuvaju i poboljašavaju zdravlje čoveka. Civilizacijska revolucija i savremena tehnologija prizvodnje hrane je značajno izmenila prirodno okruženje čoveka, a posebno način ishrane , na koji se naš organizam nije uspeo adaptirati , zbog čega nastaju mnoge bolesti. Brzi životni tempo namaće neredovno i brzo konzumiranje hrane ( tankovanje želudca ) i ne retko poteba za hranom se zadovoljava na ulici ili kiosku takozvanom brzom hranom, a to je samo utoljavanje gladi a ne hranjenje. Danas uzimamo hranu punu pesticida, herbicida, konzervansa, aditiva, hormona, antibitika i mnogih drugih materija koje negativno utiču na ljudsko zdravlje. Zbog nepravilne ishrane, nedovoljne fizičke aktivnosti i stresa imamao mnoge bolesti u razmerama epidemija, kao što su blesti srca i krvnih sudova (visok krvni pritisak infarkt srca i šlog), maligne bolesti, šećerna bolest i dr.
Sada je čovečanstvo postalo svesno posledica nepravilne ishrane i okreće se prorodi i grade se veliki svetski programi i ulažu ogromna srestva za povratak prirodi i zdravoj prirodnoj ishrani i istražuju se prirodni izvori za lekovite materije (primer za to su ulaganja u Japanu).
U vrhu lestvice prirodne zdrave hrane, na počasnom mestu, nalaze se pčelinji proizvodi.

Pčele su nam podarile idelanu hranu koja zadovoljava sve potrebe organizma čoveka. Korišćenjem kombinacije meda, polena, matične mleči i propolisa mi dobijemo visoko vredne hranljive i lekovite materije koji imaju energiju, gradivne, i zaštine materije, vitamine minerale, fermente, hormone , bioaktivne suspstance- koje hrane i leče. Zato se pčelinji proizvodi od vajkada nalaze na granici hrane i leka. Ovi proizvodi nisu stekli status leka u zvaničnoj medicini zbog, između ostalog , brzog razvoja hemije koja je potisla prirodne izvore lekovitih materija, jer je jevtinije hemiski sintetizovati neki lek nego ga crpiti iz prirodnih izvora (profit). Medjutim u mnogim zemljama u svetu, poslednjih godina ,( a počinje i kod nas ) postaje popularna apiterapija-lečenje pčelinjih proizvodima, mlečom, polenom. Pravilnim uzimanjem i pčelinjih proizvoda i u dovoljnoj količini jačamo odbranbene sposobnosti ogranizma, postičemo rast i razvoj , usporavano procese starenja—atero i arteriosklerozu krvnih sudova, štitimo organizam od infekcija, potpomažemo detoksikaciju (čišćenje) ogranizma , poboljšavamo cirkulaciju krvi, ubrzavamo oporavak nakon bolesti i jačamo opštu fizičku i umnu radnu sposobnost organizama.
I pored svega što je neosporno dokazana hranjiva i lekovita svojstva pčelinjih proizvoda potrošnja istih je kod nas izuzetno mala prvo zbog slabe prosvećenosti stanovništva o pravilnoj ishrani , drugo zbog slabe popularizacije i propagande ovih proizvoda u čemu pčelari treba da budu nosioci i treće zbog slabe kupovne moći stanovništva. Proizvodimo vrlo kvalitetan med u zadovoljavajućoj količini ,a druge pčelinje proizvode vrlo malo, zbog oskudnog znanja većine pčelara o značaju po zdravlje tih proizvoda , načina sakupljanja i čuvanja . Za ovakvu potrišnju pčelinjih proizvoda , u značajnoj meri, odgovorni smo mi pčelari, jer nema organizovane i kvalitetne propagande.

Med za zdrav život i dugovečnost. Osim visoke hranljive vrednosti med pozitivno utiče na zdravlje čoveka јаčа imunitet, deluje protiv stresa, poboljšava rad srca i krvnih sudova , smirujuće deluje na nervni sistem, povoljno deluje na regulaciju probave hrane, stimuliše umne i fizičke sposobnosti, poboljšava rast i razvoj mladih i usporava proces starenja. Ne treba propustiti ni jedano jutro bez meda , odrasli jednu supenu kašiku , a deca kafenu , rastvorenog u mleku, čaju ili vodi , a ako se očekuje povećan umni ili fizički napor jutarnju količinu duplirati. Ne znam od kuda stav nekih lekra pa i pedijatara koji ne preporučuju med deci do tri godine starosti kad sva klinička iskustva govore o korisnosti meda za razvoj dece od rodjenja. Šećer kao zaslađivač treba zameniti medom, kad god je to moguće, jer se te dve hranljive materije ne mogu upoređivati. Šećer je samo energija, opustošen tehnološkom preradom i ne retko šteti organizmu, a med je prirodno bogastvo hranljivosti i profilaktičnosti.
Kako med deluje na organizam čoveka?
Najvažnija profilaktička i lekovita svojstva meda:
• poboljšava opšte odbrandbene sposobnosti organizma-imunitet
• poboljšava cirkulaciju
• jača snagu srca i poboljšava srčani ritam ( kardiotično i antiaritmičko dejstvo)
• blagotvorno deluje na probavni sistem
• poboljšava obnavlljanje tkiva ( regeneraciju)
• potpomaže obnavljenje krvnih elemenata (hematopoezu)
• deluje protiv bakterija, gljiva i protozoa ( antibitičko dejstvo)
• poboljšava otklanjanje toksičnih materija iz organizma ( detoksikacija)
• tonizirajuće deluje na nervni i mišićni sistem, jača umnu i fizičku aktivnost
• poboljšava rast i razvoj mladih, a produžava vek starih.
• deluje protiv stresa i
• najnovije saznanje je med deluje kao dijeta protiv prekomerne telesne težine

Dnevne potrebe i način upotrebe
Preporučuje se da se med uzima svakodnevno, odrasli 30-100 gr. (jedna kašika sadrži 30 gr meda,a kafena kašika 10gr) podeljeno u tri obroka, a deca 10-30 gr, rastvoren u mleku soku ili vodi ili kao čist. Pri uzimanju med traba što duže zdržati u ustima jer se preko sluznica u ustima deo resorbuje i direktno prelazi u krv i na raspolaganju je ćelijama.
Med se često koristi u kombinaciji sa drugom zdravom hranom i sa lekovitim biljem, zavisno od toga koje stanje treba lečiti ili sprečavati. Med u kombinaciji sa drgim pčelinjim proizvodima polenom, propolisom i matičnim mlečom prestavlja najbolji eliksir, a kombinacija meda i lekovitog bilja , sokova od voća i povrća, se koristi kao pomoćni lek u lečenju mnogih bolesti. Za bolji razvoj dece mleko sladiti medom.
Na kraju će biti nekoliko recepata kako se md koristi kod razni bolesti, a još jednom da ponovim da preventivno terba da bude životno pravilo ni jedan dan bez meda u bilo kom obliku ili kombinaciji sa drugim hranljivim i lekovitim materijama.

Add Comment